...ili u vecerasnjem slucaju, mora to BRZE i KRACE malo VISE nego obicno i to iz dva specijalna razloga. Prvi je da sam primetio da se sve nesto skratilo oko mene, dani, noci, casovi odmora, vreme generalno osim ako su u pitanju saobracajne guzve ili sati provedeni u radnom okruzenju, to je vjecnost cijela ali da se vratimo na KRATKO, najvise od svega(ponovo) primetno ljudima iz moga okruzenja je to koliko mi se fitilj iliti zivac (ponovo) i primetno skratio... Skoro pa ne postoji bem li mu nanulicu, bar se tako cini malo pre pomenutima. Al ne brigajte rodbino i drugovi (a i bole vas kurac bas) to je samo nuspojava prouzrokovana ucestalim promenama u atmosferskom pritisku ovijeh dana i nema veze sa realnoscu. Drugi i mnogo KRACI i razumniji razlog je da na blogu nema pankeraja bas neko duze vreme, ako ne racunamo post moje drage, a pogotovo nema bas hardkocHINE ili bozenedaj GRINDKORRRA i tih radova. I ja reko, sta cu, ku cu, ne znam sta da metem, koji album, koji kurac, ma da napravim ja jednu kompilaciju najbrzih i najkracih i najbucnijih pjesama milih mi srcu i mogu vam reci da sam ja prilicno zadovoljan ishodom. KrvavOgovnavim ishodom da izvinete, napravi ja kompilejsHNN na kojoj se nalazi 50 pesama odsviranih u cirka 29 minuta i tries sekundi, koju bih sa vama podjelio veceras OH! cjenjeni ljubitelji LIJEPIG umetnosti i svijega LIJEPOGA! HCPUNKGRIND krljaza od pocetka do kraja, najkraca stvar Plesure to kill od NADIMACA (0:06) a najduza No Mercy od LOCa koja traje cijelih 0:59. Bitno je da je ispod minut i da je prava stvar, necu da otkrivam ostatak liste neka bude iznenadjenje, pa ako volite pravu HC cukacinu i pravo old skul KRLJANJE ili pak imate problema sa hiperaktvnim ponasanjem, neurozama i slicnim pojavama, ova kompilacija je prava stvar za vas. Ostali, ovi sto to ne VOLU, menjaj stranicu i teraj dalje, ovi prvi link za skidanje vam je OOVVDDEE , uzivajte, zdravi bili, vidimo se!
Приказивање постова са ознаком HARD CORE. Прикажи све постове
Приказивање постова са ознаком HARD CORE. Прикажи све постове
субота, 5. јул 2014.
среда, 11. јун 2014.
J@%aCeM0 M1 SVe KUPBE 5ECHICeM0 GLAVe!!!111!!!
Praznik neki na MZI blogu prosle nedelje, svi svjati il sta ti ja znam, prvo novi Mungos Hi-Fi, Die Antwoordi, Schlachthofbronx pa se drug Slobodan pojavi niotkuda sa svojim odlicnim EP-ijem i onda za kraj ko grom iz vedra neba (pre)dugo iscekivano drugo ofisHLL izdanje najveceg belog gengsta kalafonca iz Dorcolske mahale svetog Mojne Sevqet Bakica! Cigano-siptaro mafija stajla na sasvim novom nivou ponovo u kuci, hard kor porno autotune tallava metal bashment haos i najgdje i najtvrdje rime nacinjene od No.1 mugadatora na ovoj strani planete. Znaci zapalite buksne i srolajte jos evo ide Mojne on je momak losH....tako nekako, kao da se nebo otvorilo nad Sinanovim koncertom i krenu kisa krvava, tako ti je zao (meaning good) novi album naseg brata Sevqetija. E sad, tu je i bedaja, ovo je samo pola izdanja na nasu veliku zalost, druga polovina albuma je lost in procesxs i kako sam skapirao to je zanavek izgubljeno, pa smo umesto 18 dobili 9 novih traka sve sa horror introm, par rep tallava bombi koji nastavljaju pricu sa proslog albuma, par maxi autotjunovanih dancehall riddim jahalica sve sa finalnom verzijom O Sinana, jedna opasna Klub-ska sa novim herojem beogradskog elektronskog undergrounda Alenom Antologijom, jedna emotivna ljepa bas i jedna extended hejterska za kraj i to je to...mnogo dobro od pocetka do kraja al kratko jebem mu zivot, tih 18 bi bas pravo legle da se cepaju na ove temperature. Jebiga tebra, i ovo sto smo dobili cepace se jos dugo dugo, dobili smo jos jedan underground klesiKK na koriscenje i fala bratu Bakicu na tome. Zivijo on nama i narodnjake cepao jos sto godina, i zivili vi meni svi da ne davimo vise, evo albuma, sve je za DZ, skidajte, delite i veselite se uz Riddime i trake za PRAVE SELJAKE!
понедељак, 21. април 2014.
IZAKOVA LISTA
...nije losa ova fora na jutubu kao celi albumi za slusanje, to nije bilo u moje vreme. Pre samo par godina morao si da juris stvar po stvar, ako ima uopste, pa spor internet dok ocita sve pa se smoris pa zaboravis sta si hteo, sad sve lepo fercera, pustis ceo album neki sto te zanima pa ako ti se svidi skines sve lepo, ako zivis negde van Srbije nedajboze odes pa kupis. Da ne pricamo kad nije bilo neta, pa kad nije bilo rezzaca diskova, pa pre kaseta al toga se ja vec ne secam, nisam bas toliko mator. Elem, da iskoristim tu prednost jutuba ppa da vam u nedostatku nekog boljeg materijala na blogu pustim sta sam ja slusao u zadnje vreme dok sam (uglavnom) igrao The Binding Of Isaac po treci put u zadnje dve godine. Ko ne zna , Binding of Isaac je 2D igrica inspirisan biblijskim motivima radjena u Flash-u, nesto poput omaza starim arkadnim igricama iz osamdesetih tipa prvih par Legend of Zelda i tome slicno. Tipa ides po sobama, skupljas razne stvarcice, pucas, pobedis kraljicu i ides na sledeci nivo dok je ne obrnes. E pa ovde ima jedna fora a to je da svaki put kada upalite igricu ona nikada nije ista, uvek je neka druga fora u pitanju, neke nove stvari, ne postoji Save nego picis dok je ne zavrsis a to sve traje nekih sat vremena ako znate da igrate. Uglavnom, ovo nije blog o igricama pa vas necu puno daviti ali ja stvarno ne znam sta je to sa tom igricom i zasto sam se toliko navukao, nisam gejmer, ne igram nista drugo, slabo sam igrao igrice i pre ako ne racunamo komodor 64, spektrum, amigu, segu master i te stvari, ali ova igrica je toliko zabavna, morbidna, duhovita i naravno zarazna da to nije normalno. Takodje, ova igrica ima kultni status ne samo zbog grafike i vrlo originalne price vec i zbog sjajne muzike ali ja nju obicno ugasim, pustim na winamp-u neki od albuma koje bih vam veceras preporucio i on lepo pici taman dok je ne zavrsim posto sam apsolutni MASTER ove igrice ali kako i ne bi bio kada samo to cepam. Zbog atmosfere i dinamike ove igre to je obicno neko metalsko-korovsko-pankersko ili cak repersko izdanje i ja vam ih veceras predstavljam kao favorite bas za ovu igricu, neka izdanja sigurno znate,, neka mozda ne znate, sva su u celosti ovde veceras i mozete ih cuti putem YT-a. Prvo izdanje je novo i zaista mi je zao sto nije dobilo zaseban post, to je novi album NY anarho pankera Morning Glory ili M Glory kako ih pankeri zovu, fantasticno melodicno pankersko izuvanje i totalna preporuka MZI bloga! Takodje uz Izaka cesto ide i Jonwyne-ov The Rap Album No.1 ali njega nisam nasao na jutubu a svakako vam ga od srca preporucujem, ostala izdanja su malo starija i poznatija pa da pomenem i njih posto nikada nisam stigao da pisem o njima, bilo kako bilo, evo mog izbora za savrsen soundtrack za The Binding of Isaac, taman da vam preporucim i neku igricu posto to jos do sada nisam uradio kao i neke sjajne albume, iscekirajte i uzivajte a mi se vidimo u sledecem postu da proslavimo 120 000 pregleda, veliki pozdrav do tada!
среда, 26. фебруар 2014.
EP-i Centar (InozemskiHCedishNN)
HejHejHej decaci i devojcice, volite li klovnove? Znam da uopste nisam originalan ali ja ih prezirem, jos kao mali sam ih se plasio a ni danas mi nisu mnogo drazi. Uzasno nelagodno se osecam kada je bilo sta vezano za klovnove u pitanju a kada sam cuo pricu o spodobi sa slike gore sam se najezio iz petnih zila. Naime, veseljak sa slike nije ispao iz nekog horor filma vec iz stvarnog zivota, tacnije se pojavio na ulicama Sefilda krajem prosle godine, gde se kao neka utvara pojavljivao negde gde najmanje ocekujete, u nekom zabacenom sokaku i to obicno u kasnim nocnim satima. Ili bi samo tiho prosao pored vas ili se okrenuo i poceo mahati kao na slici gore. Jebem li ti zivot ima li veceg horora, bolje da me biju dve interventne brigade nego da vidim ovo cudo. Grozna prica i bas ona i bas ovaj klovn me podsetise na jednu pesmu o jednom tuznom, psihohaoticnom i propalom klovnu koga je tako lepo opevala matora HC legenda Pauli iz Sheer Terror-a na jednom od meni najmilijih HC EP-jeva ikada snimljenih. Taj EP nosi ime Old, New, Borrowed and Blue, snimljen je pre tacno 20 godina, taman u vreme kada sam se ja upoznavao sa carima prave HC pank svirke, samim tim i nije cudo koliko volim ovo izdanje. A posto se nekim ljudima cije mi misljenje jako znaci svideo moj prosli post sa punk HC extended play izdanjima iz bivse Juge, evo posta sa istom tematikom ali ovoga puta inostrani program. 6 EP izdanja direktno sa mog harda, sve prava zika za prave brkate momcine, pocinjemo sa ovim HC klasikom i sa uvodnom numerom sa ovog izdanja (posle nje ide prica o klovu u prezajebanoj Broken), jednom od my all time favorita, jebena Walls iliti E.F.E. (Every Failure Exposed), krecemo zestoko i ne stajemo do kraja, uzivajte i skidajte ovaj EP (link vam je ispod omota), prvo poslusajte Walls a posle overite cega tu jos ima, ajde...
среда, 19. фебруар 2014.
EP-i Centar (exYUHCpank edisHNN)
Ovaj blog od kada postoji, a evo sad ce skoro tri godine sunac ti jebem, je jako cudno pracen i posecivan. Ili je jako popularan (po nekim mojim standardima) i to me je uvek jako cudilo ili ga niko ne cita i ne prati (sto me, bez ikakve lazne skromnosti, ne cudi ni malo). Trenutno je ova druga varijanta u pitanju, sto i nije neko cudo sa obzirom koliko ga pisem i koliko mu se posvecujem. Jebes mu mater, toliko otpadam od posla da vec danima zivim po sistemu posao-krevet-posao (a toga sam se uvek najvise plasio) da ne stizem da napisem nista pa ne vidim razlog zasto bi neko ovde i svracao. E sad, kada se blog dobro cita, ja se iskreno trudim da pomalo i udovoljim publici, da stavljam neke moderne, nove stvari koje su aktuelne i koje bi bile zanimljive vecem broju ljudi. Naravno, uvek obracam paznju da ne preterujem, da stavljam nesto sto je samo moderno a sto je u sustini kerov kurac, vec gledam da to nesto bude kvalitetno i nesto sto stvarno volim da slusam. Medjutim, kada je situacija takva da dnevno na blog ne svrati vise od pedesetak ljudi ja volim da pisem o nekim malo vise underground stvarima i nekom malo starijem materijalu sto bi u principu bio ili neki old skul rep fazon ili pank HC varijanta ili neki psychobilly radovi. To ja licno najvise privatno volim i pratim i to najvise volim i da promovisem ovde, obicno samom sebi! E pa tako ce i biti i veceras, resio sam da sa vama podelim par nekih starih punkHC i punk rock izdanja direktno sa mog hard diska. Vecerasnje izdanje je ex-YU izdanje i sav materijal je u EP formatu, tako da je retko koje izdanje duze od desetak minuta, kako vec to u pank vodama i ide. Prvo izdanje je od pre neki dan i legalno ga mozete skinuti na sajtu Nocturne magazina, dok su ostala izdanja malo i malo vise starijeg datuma ali nikako manjeg kvaliteta. U pitanju je novi EP, singl zapravo miljenika ovoga bloga, jebenih Goatmare and the Hellspades-a, Beogradsko-Pancevacke horrorpunk-rockabilly ekipe koji su ovoga puta obradovali fanove sa dve nove pesme, numerama Zao kao ja i Crna limuzina. Obe stvari u veoma prepoznatljivom maniru, morbidno duhovite pank rok bombe koje u ovom slucaju imaju pojacani neo-swing filing (barem se meni tako cini). Poslusajte B-stranu singla i overite obe pesme na bandcamp-u a posle proverite sta sam vam dalje napakovao, ajde...
петак, 6. септембар 2013.
RE-UP-surrection Cemetary
HERE COMES THE HORDES
THEY ARE ON THE MARCH AGAIN
BRINGING BLACK TERROR TO THE WORLD OF MEN
Ajde lagano da zavrsavamo ovaj nicim izazvan mini-horor maraton u poslednja tri posta ukljucujuci i ovaj. Slusali smo frikove iz Spookhouse-a, poznate kao Darth Vegas, kao i predobri Ghoul koji su me malo vratili u talme vode a veceras jedan re-upload, prvi u istoriji ovog bloga i jedan ne toliko poznat, ali meni licno mnogo drag bend koji takodje fura debeli horor fazon. Oni su Send More Paramedics, dolaze, u stvari dolazili su iz Leeds-a i jedan su od prvih ALL-ZOMBIE bendova koje sam ja cuo, pocetkom dvehiljaditih kada je Zombie fazon jos uvek bio kul i malo pre nego li su ga razni stanovnici interneta napravili u nesto sto je gotivno i strava, zombi zeke, zombi mede i ta sranja. Ne ovde nije taj fazon u pitanju, ovo su SMP i na svom prvom i najboljem izdanju, koje bih vam ja veceras poklonio, su objasnili sta znaci biti posvecen temi kojom se bave a ta tema su zombiji, nemrtvi, kanibali u svom marsu za ljudskim mesom, mozgovima i svim ostalim stvarima kojima se zombiji bave. Bez izuzetaka, svaka pesma ikada se bavi samo zombijima, ne vampirima, karakondzulama, striktno zombijima i to onako iz licne perpektive, odnosno iz perspektive jednog zombija. Od tri albuma koja je ovaj bend izbacio Feast for Fallen je sigurno najbolje obradio ovu tematiku, i liricki i muzicki, posle su malo postali dosadni i vise su vukli na neki pank rok i hevi metal, nego na tresh i hard core. Svakako je Feast for Fallen vise bio popularan u metalskim krugovima, zbog tematike i zlokobnog vokala, ali muzicki su vise okrenuti Hard Core-u, kratki rifovi koji neretko ulecu u stari Slayer fazon, zle brze solaze i ti tripovi, cuka-cuka-cukalica bubnjevi, polu kanta produkcija koja daje ovom izdanju specijalnu draz i vokal koji savrseno opisuje kako bi otprilike zvucao neko ko mrtav hoda u potrazi za hranom, bolan i deliriozan, suplje crvljive lobanje. Koji vokal, vrisak bi bolje odgovarao opisu, ali ne onaj zli metalski vrisak vec pravi vrisak, onako cepanje grla koja savrsano lezi brzini i energiji ovog benda. Kratko i jebitacno, celo izdanje, dvanest pesama, traje nekih 25 minuta, ako se izuzve filmski (skriveni) outro na kraju albuma koji traje jos toliko otprilike. Na albumu se redjaju takvi hitovi poput Canniball, Necromancer, The Pain of Being Dead, Kingdom of the Undead, zli okultni break na albumu u vidu Epulum instrumentala, kao i numere Brains i Aim for the Head koje zajedno traju pet sekundi i polu komicne Ressurection Cemetary i Zombie Sweetheart. Sve puca od referenci iz Romerove trilogije, kao i O Bannon-ovog Return of the Living Dead i ako ste Undead fan generalno ovo je pravo izdanje za vas. Link za skidanje je OVDE a evo i najace numere na albumu, uzivajte pa se vidimo, odo ja da izedem onu babu iz frizidera, pozzzzdrav....
недеља, 1. септембар 2013.
BLOOD FEAST!!!!
DRUGS!GUNS!DRUGS! GUNS!
c'mon MAN lets go KILL SOMEONE!
Hehehe, ima li ista mocnije od GWaaAAR-a i njihovih cuvenih bizarnih, krvavih, pornografsko kabaretskih brainLESS nastupa? Zaista, GWAR vec decenijama radi svoj nadaleko cuveni show program naspram kojeg koncerti velikih Shock Rock zvezda poput Rob Zombie-a i onog Marlyn Manson-a izgledaju kao Toma Palcic u Pozoristancetu Puz. Ali ima jedna stvar sa Gwar-om, nikada nisam specijalno voleo slusati njihovu ziku, nastupi, kostimi, maske to mi je bas do jaja, ali zika nista posebno. Uvek sam mastao da nadjem neki bend koji ce furati ceo taj zajebanski, horor-stripovski gore fazon ali i da ce muzika biti ravna nastupu. E pa bas zahvaljujuci Gwar-u sam pre par meseci naisao na bend ciju ste obradu Gwar-a culi gore, koje Gwar vec par godina u nazad vodi na sve svoje turneje i koji su zahvaljujuci tome i postali jako cenjeno ime van heavy metal krugova. Oni koji prate blog znaju da ja bas i nisam metaler, kao i da sam u ovoj muzickoj oblasti prilicno tanak, ali svakako nisam imun na Slayer, Brujeria, kao i da volim da cujem staru dobru treshericu, ali GHOUL su mi bas otkrice i nesto sto najvise volim da cujem u poslednje vreme kada je ekstremna buka u pitanju. Razlog za to je sto su Ghoul ispunjenje mojih fetisherskih snova, cela prica koja ih prati je toliko ludacki i bolesno gotivna, ceo taj faznon ala Tales from the Crypt (strip naravno) ali u eXXtra GORE varijanti, je ono sto me je kupilo kod ovog benda, kao i njihov predobri album Transmissi0N Zer0 (cetvrti po redu) koji je meni nesto najace sto sam cuo u metalu jos od davnih davnina. Ghoul prica prati cetiri demonske, kanibalisticke spodobe pod imenima Cremator, Digestor, Dissector i Fermenator, koji zive u katakombama ispod Creepsylvanijskog groblja, inace zemlje poznate kao pakao istocne evrope (Srbija?), koji zahvaljujuci svojim odurnim pojavama moraju nositi dzakove na glavi koji su stalno krvavi od obedovanja mrtvih i zivih stanovnika Creepsylvanije. Pored njih, tu su jos gomila likova, prijatelja Brotherhood of Ghoul-a, kao i gomile neprijatelja medju kojima su najopasniji svakako Kill-Bot, Mutant Mutilator, kao i mracni kultovi Mezmetrona i Cultist-a, cija se imena pominju u skoro svakoj pesmi jos od prvog albuma, znaci prica ide u kontinuitetu i stalno se nastavlja i uz svaki album se dobijaju stripovi, 3D naocare i sve ono sto ova izdanja cine pravi poslasticama za kolekcionare i pasionirane ljubitelje horora, SF zajebancija, stripova i tih stvari. Naravno, sve je ovo jedna debela zajebancija i clanovi Ghoul-a se ustvari sprdaju do jaja, tako da je cela prica, koliko god odvratna i krvava, urnebesno komicna saga o stvorenjima koje ne zelite sresti nocu. Sto se muzike tice, koja je i najbitnija valjda, Ghoul sviraju neki old skul Trash Metal tipa Nuclear Assault sa debelim uplivima old skul HC-a ala DRI, MDC i njima slicnima a vokali se smenjuju izmedju Digestorovog zlog vriska dostojnog jednog Death-a i Crematorovog Cannibal Corpse grindovskog brundanja. Nisam preterano lud za Death metal i Grindcore vokalima, ali u Ghoul-ovom slucaju sve pase bas kako treba i daje prici tu pravu ZLU notu. Ako jos dodam da na Trassmision Zer0 ima dosta (obratite paznju) Surf uticaja i rifova, cisto radi pojacanja cele te stripovske, B Horror atmosfere, mozda i skontate zasto sam se bas toliko primio na jedan metalski bend. Ovaj album je cisto zlato, stvarno se godinama nisam tako dobro zabavljao slusajuci neko metal izdanje, muzika, produkcija, brutalnost i duhovitost celog izdanja je na vrhunskom nivou, jos kada citate tekstove dok slusate album, sto svakako preporucujem da bi vam cela prica bila jasnija, zasigurno dobijate apsolutni ugodjaj, u slucaju da ste ljubitelj ekstremnog zvuka naravno. GHOUL je pobedio i polako krece da vlada metalskim svetom, a ja vam u to ime poklanjam ovaj album u celosti, link za skidanje je OVDE, pa vi izvolite, svlacite, puscajte i slemujte dok vam glava ne otpadne, ako ja ipak nisam bio dovoljno ubedljiv sa svojim hvalospevima, evo ispod i celog albuma na preslusavanje, kao i singla Metalicus Ex Mortis koje zatvara ovo odlicno izdanje, cisto da skontate koji su to kraljevi i spodobe. Tako, uzivajte, cepajte gudru, krv i vinjak, slusajte talme i ostanite nemrtvi do naseg sledeceg vidjanja, pozdrav!
среда, 3. јул 2013.
Nemau pametnija posla...
Kako je bila lepa prosla nedelja, kad bi svaka bila taka. To bi otprilike znacilo da bih radio samo prepodne, znaci ne bih dolazio kuci u dva ujutru zeljan krvi, usran i isfrustriran, i da svaki drugi dan idem na neku lepu svirku da se ispraznim i izludim ko covek. O cemu prica ovaj, pitate se vi, a ja cu vam reci. Sve je pocelo sa odlicnim koncertom mog omiljenog domaceg mladog benda, Goatmare and Hellspades-a u Kuglasu, koji svirase sa svojim drugarima, Terrorhammer-om. Sta da vam kazem, momci (i devojka) su oprali kako su bili dobri, bez obzira na probleme sa zvukom i nestankom piva, mislim da su objasnili kako bend treba da zvuci i izgleda na sceni, apsolutno su vladali bez obzira na staz i godine. Ko matori, ono sto se kaze i ja jedva cekam njihov sledeci koncert (19 jul Blue Moon) jer definitivno postajem fan broj jedan. Taman sam se malo odmorio kad eto ti ga Slayeeeerrrrrrr u utorak, najzad (iz cetvrtog) sam uspeo da odgledam gospodare tame koji su OPRALI i to je to sto cu vam ja reci, citajte recenzije po drugim sajtovima i od nekih pismenijih ljudi. Upala vratnih mi misica jos nije prosla, to vam je najbolji opis kako je bilo. Uglavnom, nisu Slayer dzabe Slayer, ali dosta o tome, najzad je dosao i petak, kada sam najzad otisao da odslusam uzivo bend od mog ortacima Saleta, ol skul BG HC manijake pod imenom Nothing Else To Do. Ovoga puta nisam morao daleko da idem, nekih stotinak metara do legendarnog Fest-a u hali Pinki, gde se u petak vece odrzavao mali HC festival sa nekih pet, sest bendova iz regiona. Kazem HC, ali brate HC je drugacije zvucao u moje vreme, svi bendovi su me ugusili do besvesti, sve neki Screamo Emo likovi i bendovi, burazeru nista ti ja ono ne razumem. Nije za mene At The Drive IN i te fore, sve je to super i sve je to strava, dobra svirka, energija i sve al brate nigde pesme jebem ti. Ajde necu da hetujem, Technicolor Lies nisu bili losi, ali nije moj fazon sta da vam kazem. Uglavnom, kao i sto se da predpostaviti, skoro ceo koncert sam proveo cepajuci pivo ispred Festa i u parkicu na klupici uz uksnicu, dvije. Uglavnom, par sati kasnije prodjose i ovi divni nju skul (nazovi) hardkorovci kad eto ti i njih. NETD su vec posle prvih taktova uvodne numere izmamili osmeh na lice meni i ostatku moje ekipe, to je bre Hard Core bato. Brzo, bucno, kratko, efektno i jebitacno! Celih pola sata, koliko je nastup trajao nisam prestajao da slemujem, skacem i urlam, desetak svojih stvari i obrada Minor Threat za kraj i aj kuci na spavanje! To je bre svirka, to je HC a ne ovo vase Skrimo Imo Njesra! Uglavnom, hvala momcima na odlicnoj svirci, stvarno su oprasili, nije sto su moji al jebase mame mamine. Uglavnom, momci su krajem prosle godine izbacili i svoj prvi demo koji mozete cuti OVDE a skinuti OVDE. Ako ste ljubitelj stare dobre old skul HC skole i pesama od minut i po, NETD su bend za vas. Skidajte, uzivajte i podrzite ove sjajne momke kako znate i umete, dodjite na koncerte i tako to. Evo i uvodne numere sa Demo-a pod imenom Djeca su nevina, uzivajte pa se gledamo, Peace!
петак, 8. март 2013.
NEKI BASH LJEPI KRATEZI MILI (VANILI)
Uglavnom, pratisHmo Draganicu za Rusiju ladnu po stoti put ja i sin Kuzman stari. Dve kajsije flajke (ne bas cele) padose za slobodu naroda i narodnosti. Uglavnom, odose oni kucama svojim a ja ne mogu da spavam, podivljo sam skroz a ujutru radim. I kao slusam neku muziku, ne mogu slusam nista normalno, samu rke-cuke. Krljanje neko. A posto sam koncentraciju izgubio za bilo sta duze od desetak minuta jos pre par sati bacih se na neke meni drage cukacke EP-jeve. Ono, 12 minuta maksimum. I u svom bunilu odlucih da ih podelim sa vama pa ko hoce nek skida. Evo sta sam spremio...
уторак, 5. март 2013.
AniMentoLurgijA
Danas jedan brzinski post gde cemo se baviti animiranim stvarcicama i video klipovima. Odavno nisam pravio nikakvu Aniramu ili nesto slicno a neki ljudi znaju koliko volim animiranu formu pogotovo stare, rucno crtane filmove. Sta da se radi, danas je toga sve manje i manje, ali postoje ljudi koji iako se pomazu kompjuterima u izradama animacije i dalje furaju taj ol skul duh crtanih i animiranih formi. E danas cu vas upoznati sa radom meni licno najomiljenijeg, uslovno receno, novog studija animacije. Oni su IMOV Studios i dolaze nam iz Belgije, odnosno Brisela i ono sto njih razlikuje od vecina studija koje ja pratim je ono iz cega oni vuku inspiraciju. A to je prvenstveno Hardcore-Metal-Punk muzika i ikonografija, stari Troma tresh klasici i naravno underground stripovi. Sve ono sto ja iz dubine crne duse svoje volem vise od leba i mogu vam reci da momci odlicno rade svoj posao i da ja sa nestrpljenjem iscekujem svako novo remek delo. Prvo su se bavili kratkom animiranom formom a zadnje dve godine su izbacili i cetiri muzicka video klipa koja su vec usla u istoriju. Poslednji je You are cut off! od Municipal Waist-a, koji ste vec mogli videti na ovim stranicama i koji je proglasen za najbolji metalski video prosle godine na raznim metalskim sajtovima. Tu su jos i video za pop punk legende Frenzal Rhomb kao i dva videa za ol skul HC cukace Reproach. Ja stvarno ne znam koji je video bolji, smesniji i brutalniji od kog, ja bukvalno svaki dan gledam bar po jedan, ovo je za nas fetishiste ispunjenje sna. Bukvalno! Sva cetiri videa mozete pogledati ovde danas kao i dva njihova malo starija animirana (nemuzicka) crtaca. Uzivajte u ovom kratkom animiranom muzickom bloku ili UMRITE! Barem je to moto ovih momaka, palite plej i videcete zasto. Ajde....
четвртак, 14. фебруар 2013.
MZI presents Billions of dead cops
let's stop the insanity let's end humanity
mediocre generica let's start with america
let's kill the cops, the C.I.A the F.B.I , the P.T.A the N.F.L,
the N.R.C.
let's kill you and let's kill me
stop the insanity let's end humanity
kill all earth's residents let's start with the presidents
Ili Fuck the sun, black cloud its comming dooooooooownnnnn.... Tako je nekako ovih dana. Neke ozbiljne stvari pritisle, ne ono boli me glava, mrzi me da radim, nemam para, svi mi idu na kurac. Ne, ne, neke druge stvari zbog kojih shvatite koliko su ove prve smesne i kako smo svi mi, ili barem vecina nas samo gomila razmazenih, lenjih i sebicnih smradova. Pored toga sto smo u vremenu i prostoru bitni koliko i ovaj pepeo koji sam sad istresao. Kada cak ne bih zeleo toliko daleko da idem opet bih shvatio koliko u stvari nemamo pojma o sadasnjem vremenu i prostoru, koliko nas ko jebe, koliko nas ko laze, koliko nas ko zajebava, iskoriscava, truje....Jebes ga, gadno je kad shvatis koliko mislimo koliko smo namazani, pametni i posebni a u stvari smo kerov kurac koji je u realnosti pojam za to sto smo mi. I zato je sve tako, kako je...svet u kome zivimo, ljudi sa kojima zivimo. Politicari, kanibali, popovi, satanisti, lekari, nekrofili, lazni proroci, usrani moralisti, politicki korektni cmarevi, filozofi bez grama mozga i ostala gamad. Ima nekih stvari koje vrede, (prava) ljubav, (pravi) prijatelji, porodica, hrana, poroci, sport, sex, MUZIKA, ali nekad ni te stvari nisu jace od nekih drugih. Neko se preda, neko se rokne, neko se bori a vecina se samo pravi glupava i sve se tako vrti u krug. Vrzino kolo. Zivot. I tako ja ovih dana, veselo vece. Ne mogu da vam pustam nista veselo, uglavnom sam slusao ovo sto bih podelio sa vama veceras. Radi se o jednom bendu koji se bavi svim ovim temama na vrlo agresivan i direktan nacin, bendu koji promovise totalnu mrznju prema svojoj domovini, bogu, nacistima, homofobima, pandurima i sve te razumne i razumljive stvari, plus jos neke radosti od kojih se puritancima dize kosa na glavi a to su pusenje kreka na dnevnoj bazi(a kako drugacije?), skvoting kao jedini ispravni nacin zivota, kradju, satanizam, terorizam itd.itd. I stvarno su ozbiljni, nisu neki pozeri, zabranjeno im je da sviraju u vecini klubova u svom rodnom Nju Jorku, hapseni su, prebijani, neki su sami sebe dokusurili (vidi pod 1.krek 2.dop). Ali su svakako napravili ime od sebe, kao i sto su stekli armiju krvozednih fanova. Ja sam jedan od njih, kao za retko koji drugi bend. Mozda zato sto me potsecaju na 2005. i 2006., najludje godine mog zivota. Mozda zato sto me podsecaju na najboljeg druga koga sam ikada imao. ali je tu kada slusam ovo sam i usran. I sjeban, potisten, depresivan....ma znate vec sve. Svi to znaju, neki non stop a neki ponekad niko njie imun na to. Reality is a ride on a bus...elem, oni su Leftover Crack, nekada su bili Chocking Victim, a posle toga su bili stosta, Morning Glory, INDK, Star Fucking Hipsters, Crackrocksteady 7....Uglavnom, jedan od retkih bendova koji su svirali sve od ska zike do totalnog crust pankeraja, cak i balck metal-a a da nikada nisu postali parodija na sve to. Jebeno dobar bend, jebeno dobra muzika. I sve je tu na ovom blogu veceras, jedna velika kompilacija koju sam sklepah sa nekim od najznacajnijih LOC pesmama, kao i pesmama bendova pod tom etiketom, sa naglaskom na Morning Glory naravno. Plus jos par post LOC bendova nastalih pod njihovim uticajima (No Cash, Dancehall Satan), sve zajedno 45 pesama i preko dva sata totalnog klanja, NO MERCY stajla! Sve u zelji da vam priblizim ovaj, kod nas bar totalno nepoznati bend i u znak secanja na mog druga Srkija. Link vam je na dnu posta, skidajte ako vam volja al prvo jedna poucna pesmica, cisto da vidite o cem se radi, al ima tu jos svacega verujte, uglavnom its the Good, the Bad and the LEFTOVER CRAAAAACK and Billions of dead COOOOOOPS!!!!!!!!!!!!!! Uzivajte.....
среда, 12. децембар 2012.
Triple X live times 5!
Posto ovaj blog opet dozivljava sunovrat ovih dana (kao da je ikada i uzleteo?) po pitanju poseta i toga, kao i sto je prosli post apsolutni rekorder po necitanju (17 pregleda za dva dana) ja sam odlucio da veceras napravim nastavak istog posto vidim da vas to toliko zanima. Tako je, i veceras cemo posetiti neke lepe (vise) hardcore (manje) punk svirke, na zalost samo putem nasih monitora posto ove bendove po svemu sudeci necemo ni gledati drugacije. Jebiga, punk je u ovoj zemlji popularan koliko i Tompson recimo, sa tim da sam siguran da bi i on napunio neku Arenu kao i Dino (na govno si zino) a ove legende bi doslo da vidi jedno pedeset ljudi, od toga jedno trinest iz Beograda. Jebiga, sta da se radi kad ljudi ovde vise vole hrvatski pop i bosanski rok nego leba da jedu i to obicno oni veliki Srbi, sto bi im svima jebali kevu, karali majke i cerke, kao i sto bi klali ustase i balije, a ne slusaju nista sem ovih govana. Da li je to samo meni cudno, ja ne znam, uglavnom necemo trositi vise vreme na pricu o njima, kao ni na neku suvisnu pricu uopste, vec cemo krenuti direktno na stvar. U prosloj epizodi ste mogli videti Sheer Terror, SNFU i Charles Bronson, a u ovoj epizodi jos tvrdji materijal, sa tim da su svi ovi koncerti novijeg datuma i uglavnom su svi iz ove godine. Za pocetak cemo pogledati ponovo okupljene HC legende Gorilla Biscuits, kao predstavnike ol skul ekipe, posle njih predstavnike nove HC punk i melodik HC skole, koji iako su nju skul takodje vise ne postoje vec se okupe tako sa vremena na vreme da bi obradovali fanove. Oni su Kid Dynamite, meni licno jedan od najomiljenijih HC bendova novije generacije. Posle njih cemo malo zakrvaviti stvar i pogledati malo metaliziranog brutalnog HC punka , prvo najvece predstavnike ovoga pravca Integrity a posle njih i maj fejvorits (iz zanra) Tragedy. Zlo i naopako, savrsena zika za predstojeci smak sveta, oba koncerta vrlo sveza i svega par meseci stara. To bi bilo to od hardkora, za kraj sam vam spremio snimak koncerta mog omiljenog novog (za mene novog) streetpunk OI! benda, kojima sam totalno opcinjen ovih dana i verovatno ce sledeci post biti posvecen samo njima. Oni su Hard Skin, citacete o njima vise sutra, prekosutra, veceras svirka kao uvertira u pricu, a i da ne bude da smo samo cepali HC, malo pravog ulicnog panka nikad nije na odmet. Eto to sam vam spremio veceras, nadam se da nas necete citati ni dalje, kao i da vas ovo nece ni malo zanimati. Krecemo, (ne) pali masinu i (ne) uzivaj....
понедељак, 10. децембар 2012.
Triple X Triple Live Feature!!
Jaoj bre, jebem li ti cokoladicu, malo sam okasnio sa ovim videom ali nisam mogao da odolim da ga stavim ovde. Nista sladje u zivotu nisam video, ovo je bre pravi HC Punk fazon, posle ovoga nema dalje. Malisa objasnio, i kako se cuka u kante i kako se pjeva u MIKOFAN i kako biti totalno neodoljiv. Jos jedna stvar koju je ovaj malisa slatkisa uspeo da uradi je da me digne iz totalne camotinje i natera nekako da vise nakucam nesto. Stvarno, za ovih nekih dvadeset meseci, koliko sve ovo radim, nisam jos osetio ovoliko zasicenje i umor od svega, kao i totalni nedostatak ideja o cemu bih pisao uopste. Nista, Ogi HC baja me je najzad inspirisao da dignem svoju debelu bulju i da se malo latim HC punka, koga, priznajem, ima sve manje i na ovim stranicama i u mom zivotu. Mozda je bas to razlog za ovaj silni smor, ko zna? Neka, tako i treba, ko izda pank ni ne zasluzuje da mu bude dobro u zivotu. Dobro, da ne serem vise, nego da vam kazem sta sam vam to lepo spremio. Pa nista, za pocetak ove nase (nadam se) pank edicije ja sam se odlucio da vam poklonim par koncertnih snimaka u celini, sa nekih svirki meni licno mnogo dragih, da kazemo HC bendova, posto su sve tri grupe u totalno razlicitim fazonima i svakako se ne bi mogli svrstati u isti kos. Jedina grupa u koju bi svi zajedno stali je grupa JEbaca kevi, posto svi izuvaju, sto cete moci i videti na ovim snimcima. Prvi snimak je koncert iz 2010. meni licno omiljenog NYHC benda, a to su veliki SHEER TERROR, odnosno ono sto je ostalo od njih. A ostao je samo matori Pauli ili Paul Bearer, cuveni i po meni, jedini pravi i iskreni saban iz ovog pomalo pozerskog miljea. Cuven po svojoj nezgodnoj naravi i jos nezgodnijem ponasanju, svojom zaslugom uspeo da raspusti bend te davne 1995. godine, posle izlaska albuma Love songs for the unloved, i od tada bezuspesno pokusava da sastavi isti. To mu je najzad poslo za rukom avgusta 2010. godine i to bas na ovoj svirci koju cete gledati veceras. Znaci, prvi povratnicki koncert mojih HC idola iz mladosti je snimak broj jedan. Kako matora sabancina i njegov novi bend prase uverite se sami, posle toga toga idemo par godina u nazad, u davnu 1997. godinu na jednu polu-kucnu zurku ili svirku kako hocete. Ako mislite da od Sheer Terror-a nema gore, grdno ste se prevarili jer je snimak broj dva pravi teror, i za usi i za mozak. To je zato sto cemo pogledati polucasovnu svirku jednog od najbrzih i najbucnijih bendova ikada, prvoboraca Powerviolence struje, a to su veliki Charles Bronson. Pisao sam malo o njima, cak sam i stavljao njihov best of, u vreme kad sam to radio bez trzavica. Uglavnom, ja nisam preterani fan i poznavalac grindcorebrutalcrustitihpickamaterina muzike, ali postoje dva benda na koje se totalno kidam, to su Patareni i ova draga gospoda, koja su na zalost bila aktivna samo cetiri, pet godina koliko je bend postojao. Zasto bas oni, a ne neko drugi, pogledajte u ovom bas, bas, retkom koncertnom snimku. To je pod broj dva, a finalni koncert za veceras je jako davno odrzani koncert cuvenih kanadskih pankera SNFU-a davne 1988. godine negde u Nebraski. Ono sto je bitno reci da je ovo snimak malo pre prvog raspada benda, odnosno u periodu pre ponovnog okupljanja i potpisivanja za Epitaph, u periodu kada su izdata prva dva albuma koja su bila mnogo pankerskija nego ovi koji su usledili kasnije. Ako mene pitate, ovo je nesto najbolje od uslovno receno americkog panka (posto su SNFU kanadjani) i zaista retko intelegentan, originalan i dinamican bend za te godine i te uslove. Totalno rokanje i kidanje, mladi Chi Pig na vrhuncu svog ludila, kao i ostatak benda, jedino sto je publika ko na parastosu, ali to ne smeta da uzivate u svirci i muzici. Eto, to je to za danas, da ne pricamo mnogo vec da krenemo na muziku posto je bas ima podosta. Nadam se da na ove stranice zaluta i neki panker i da ce mu se moj izbor za danas svideti. Vi ostali uzivajte takodje, nece nista da vam fali, a mi se vidimo kad se vidimo. Cao, zdravo, pustaj plej....
недеља, 2. децембар 2012.
Universal Peace
Ne mogu bas da se pohvalim da me muzicki noviteti (iz bilo kog zanra) preterano raduju ovih dana. Niti se obradujem preterano kad vidim nesto novo da je izaslo a da bi moglo da me zanima, a jos manje kad odslusam to nesto novo. Tada se totalno smorim. Mada, izaslo je par odlicnih izdanja koje slusam bez prestanka, novi DJ Yoda na primer, kao i Chinese Man lajv iz Pariza, ali to vise ne smem da stavljam ovde ni u ludilu. Jebeni Internet panduri, pizde smrdljive, pogasise sve dobre blogove gde se moglo ljudski krasti, pa reko da ne zavrsim i ja tako. Uglavnom, niste mali, imate sve po netu, ja koristim onaj najsidaskiji ruski NjUalbumriljisis tacka net, tamo ima sve, samo napisete adresu kako treba naravno. Nista, vrtim ja tu nesto smoreno, ne nadajuci se previse kao i uvek, ali oces kurac, imam i sta da vidim. Izasao novi album nikog drugog do Bad Brains-a. Jebenih Bad Brainsa, jebem li ti sunce! Skoro da sam se upisao u gace od srece. Novi album, sedam godina posle albuma Build The Nation, koji je bio samo polu uspesni pokusaj pokojnog Adam MCA Yauch-a da ponovo okupi svoje idole iz mladosti i da ih natera da snime album posle 14 dugih godina. Na zalost, tako je i album zvucao, barem meni, ni malo dostojan velikih Bad Brains-a. HR je zvucao previse umorno, tako da je i album jako brzo zaboravljen. Dobra stvar je bila sto su BB najzad poceli da sviraju ponovo i sviraju od tada, na radost milijuuna hardkor 4 life fanova. Ja znam da sam ovo rekao sto puta za sto bendova, ali Bad Brains su mnogo bitan bend za mene, u svakom smislu, oni su mi kao ultimativni BOGOVI muzike generalno. Najtvrdokorniji pankeri koji su u isto vreme najtvrdokornije Raste (no fake bullshit!) koji prave muziku koju niko pre, niti posle njih nije ni nece. BOGOVI!!! Dobro, do sad ste skontali da ja gotivim ovaj bend, u redu je, i kao odmah skinem album, smotam paliju i bojazljivo pustim moleci se allmighty JAH-u da ovaj ne zvuci kao prosli. Jaoj, sreceradosti, cim sam cuo naslovnu koju ste mogli cuti gore, kao i numeru Popcorn i sve ostale posle nje shvatio sam da BB nisu zvucali ovako dobro od Rise-a, a on je izasao pre skoro dvadeset godina. BB sveziji, originalniji i ono sto je najcudnije veseliji nego ikad, malo old skul cukacina, malo dub, cak i elektro dub uplivi, rock, ska, hiphop, ma sve moze al sve u prepoznatljivom BB stilu, nikako neka sranje varijanta, ma album godine, ako mene neko pita. A ne pita me naravno, a i koga boli kurac, skidajte album tamo gde sam vam rekao obavezno, sigurno se necete pokajati. Ovo je upravo bila najgluplja recenzija najboljeg albuma ikada napisana, ali nije ni bitno, bitno je da sam vam javio da je izasao, kao i da ga morate skinuti sto pre, ali nije to sve sto sam vam spremio. Ne, ne, znate da ja nisam u tom fazonu, mora nesto da se baci za skidanje, tako je i veceras. Uglavnom, Bad Brains ove godine slave 35 godina postojanja i ja sam u to ime napravio jednu kompilacijicu (nekih tries pesama) sa omiljenim numerama ovih kraljeva, sa svih albuma sem sa live izdanja, posto realno volim sve njihove albume sto bas nije slucaj kod njihovih fanova. U stvari, imaju vise grupa fanova, ove sto vole prve albume, totalnu cuka-cuka-cukacinu i onu cuvenu klozetsku produkciju, neki vole ove vise metalske-rasta varijante a neki ove deep deep dubdubdub radove. Meni je najbolji BB album naravno I against I, tu su pokidali i objasnili za sva vremena i na ovoj kompilaciji ima najvise stvari sa ove ploce, ali i sa svih ostalih albuma, kojih na zalost i nije bilo toliko mnogo. Ima stvari i sa novog albuma, jebes mu mater, kakva bi to antologija bila bez ovog poslednjeg, koji mi je totalno ponovo ulio nadu da Losi Mozgovi mogu i dalje vladati planetom. Bar u mojoj glavi....sve u svemu, evo moje licne BB antologije, nadam se da ce vam se dopasti, bilo da ste fan ili niste nikad culi nista od ovih legendi, skidajte, uzivajte, give thanks and praises to the loooouuurd. Link vam je na dnu teksta ali prvo pogledajte trejler za dokumentarac o bad Brains-ima koji se najavljuje vec godinama i koji je najazad krenuo da se pusta po Amerikama. To se ceka sledece, do tada trejler i kompilacija, uzivajte, vidimo se, pozdraV!!!
недеља, 11. новембар 2012.
UNITE AND FIGHT!!!
E ako ste stisli plej onda ste culi prvo izdanje verovatno jedinog anarho pank benda koje ja licno bas, bas gotivim, dosta ljudi se sece na Conflict, Discharge i njima slicne, ali OI Polloi su meni licno broj jedan sto se tice ovog zvuka i ove ideje.Nocas su svirali u Novom Sadu po treci put i ja sam ih po treci put propustio, prvenstveno sto sam lenjo kopile a posle toga i sto se previse oslanjam na neke ljude, u ovom slucaju brkate sisice koje tako volu da ga zavuchu sa vremena na vreme.Nije ni bitno, tri puta sam propustio i Slayer pa nista.Mada stvarno bi bilo lepo da sam otisao, cekam sad ove pijandure da se probude i da mi kazu koliko je bilo dobro.Uglavnom, nema nesto panka u poslednje vreme, pa reko da vam dam ovaj klasik i jedan od mojih favorita sto se anrho pankerice tice.Culi ste sve gore, Resist the atomic menace, prvi EP nase zelene ali i crveno-crne skotske brace, traje celih devet minuta, odlican za razgibavanje i jutarnju gimnastiku, ja sam ga jutros odslusao u pola deset uz kafcu i jos par puta posle i mogu vam reci da mi je dan sjajno poceo.Nista, poslusjte gore ako niste, ako necete i to je u redu, kuj ga jebe, a ako vam se boze sacuvaj i svidi, mozete i skinuti ceo EP OVDE.To je to, ce se vidimo....
среда, 29. август 2012.
You got some fucking....
Uvek me ufati griza savesti kada na blogu dugo nema punka i hard core zike, nekako se osetim ko fenser neki truli, medjutim mislim da ovaj blog, bez obzira na sve tipove muzike koji se ovde prezentuju, uvek sa sobom nosi ono sto je u panku i tim tripovima najbitnije, a to je jebeni stav.Jebeni stav!Mislim da je to ono najvrednije sto covek moze zaraditi kroz jebeno pank iskustvo bez obzira kako, kada i u kom je fazonu bio.Ako je ikada iskreno voleo i barem malo razumeo bilo sta od te cele jebene price sigurno ce ga taj jebeni stav voditi kroz ceo svoj zivot.E sad kao, otkrio sam toplu vodu, ali stvarno je sve tako prosto i jednostavno.To vam je kao deset bozjih zapovesti samo sto je ovde varijanta-nemoj biti slina, nemoj biti prodaja, ne daj na sebe, mrzi policiju, drzavu, crkvu i sva ta sranja.Da ne filozofiram, nisam preterano vican u tome, uglavnom hteo sam malo da okadim blog, da oteram maler i to i da metem malo panka i reko aj sto se malo ne bi dohvatio ove, rekao bih, mnogo bitnije teme nego sad kao ovo vam je taj i taj bend, oni su do jaja i to.Ne, veceras pricamo bas o tome, o stavu i upravo zbog toga stavih moja dva omiljena amerikanska pank benda nako za intro, u obradi ove teme ali sam vam u stvari spremio jos nesto jako, jako zanimljivo i poucno, a to su dva kultna i rekao bih najbolja dokumentarca na ovu temu(u zadnjih deset dina) koja za divno cudo jos nisu nasla mesta na ovim stranicama.To su odlicni Punk Attitude iz 2005. godine i jos bolji Skinhead Attitude iz 2003. godine koji odlicno obradjuju ovaj ozloglaseni i ovaj jos ozloglaseniji pank stav i pank i skinhead istoriju.Ne zelim cak ni da vam dam kratak opis filmova posto ih zaista treba odgledati sa paznjom, pogotovo Skinhead Attitude, siguran sam da ce vam stvari biti mnogo, mnogo jasnije.Znam takodje da ovo nisu nikakvi noviteti ni rariteti, ali jednostavno je doslo vreme da se nadju na ovim stranicama vako u paru.Uff, bas me nesto zamara ovo pisanje veceras, moram idem da radim nesto drugo.Bez obzira na sve to, pogledajte filmove obavezno, oni nisu truli i smoreni kao autor ovog bloga.Aj, sta da vam kazem, uzivajte...
петак, 27. јул 2012.
Prljavi truli Flashback!!!!
Jebem mu mater, ne odo na onaj festival tamo a koliko mogu videti na ovom snimku gore, Prljavi Truli Imbecili jos nisu ispali iz forme iako su ove godine proslavili trideset godina postojanja odnosno trideset godina fucking, drinking and trashing u njihovom slucaju.Koliko vidim Kurt Brench je opet pustio kosicu svoju metalersku za razliku od cele koju je furao 2004. kada su bili u Beogradu.Majko moja, kakav je to koncert bio, stvarno sam gledao razne pankerase, metalce, korovce, grind korovce i ostalu gamad ali taj koncert D.R.I.-a mi je ostao onako bas u specijalnom secanju kao jedan od najgrdjih i najludjih koje ikada posetih.To je takodje bio i jedini koncert ikada na kome sam povracao zbog neizdrzive buke a ne zbog rakije i ostalih opijata, secam se i da mi je ispalo rame dva puta tokom certa, ma divota ziva, verujte.I nista tako povucen tim divnim uspomenama ja reko aj da iscekiram da li mozda ima neki snimak tog dogadjaja na jutubu, iskreno nisam ocekivao nikakav rezultat ali sam totalno pogresio.Nasao sam, verovali ili ne jako kvalitetan snimak(sa balkona) skoro cele svirke i bio sam srecan kao kada mi je keva donela Skeletora iz Njemacku.Majke mi, skoro se nisam ovako isfleshiro i obradovao pa reko aj da podelim to odmah sa vama, mozda ce se neko obradovati koliko i ja.Totalni, totalni haos, sto cete videti i sami na snimku ispod, pa ako volite D.R.I. i jebenu crossover treshericu ovo morate odgledati.Napomena za clanove moje blize ekipe, ako pogledate ceo koncert u celosti u par navrata cete videti i naseg dragog i nikada prezaljenog drugara Srkija Majericu kako skace stage diving sa ovim ostalim ludacima.Eeee, Srki moj, gde smo bili tad a gde smo sad?Aj necemo da se bedacimo, nemamo nista od toga.Elem, odgledajte cert i uzivajte, pozdrav....
недеља, 6. мај 2012.
Zrtva+Ja Bi Jebo-Debilana 2012
Bedak svima dragi gledaoci, ovo je chanel zero jadnog servisa pandurske drzave Srbije, seremo vam se usta i jebemo vas u bulju i evo prvih nezvanicnih rezultata izbora ove jebene 2012.godine.Jebo vam pas mater.Bora i Toma vas karaju ko kerove i sa veseljem vam saopstavaju da obrni, okreni Dacke ce vam biti premijer tako da slobodno mozete izvrsiti samoubistvo, sada je pravi trenutak za to, nade vise nema a nikada je nije ni bilo a vi ste gomila glupavih majmuna koja se tu nesto tripuje.Idemo direktno u stab SPS-a gde se slavi sve u sesnes a vi jedite govna, picka vam materina.Rezija, imamo li ukljucenje?Imamo i evo ga ispod....
субота, 17. децембар 2011.
All I wanted was a Pepsi....
Ne, ovaj post nije o Suicidal-ima, mada ova pesma i ovaj prvi album mi je zauvek ostao klasik nad klasicima i svakako osnovna lektira za sve one koji vole stari, dobri HC Punk sa pocetka osamdesetih, znaci pre vremena kada su Mike i ekipa zasli u crossover i vise metalizirane vode.Ne, ovde nije rec o tome, posto ja nesto i ne stavljam na ove stranice gomilu mojih omiljenih albuma iz tinejdzz doba, posto kontam ko je ovo slusao, slusa to i dan, danas, pa ne ide sad ko zna koliko godina posle, ja tu nesto da obrazujem ljude i da mecem mator matrijal, mada je ova pesma i jos po koja sastavni deo onoga sto bih vam predstavio danas.Naime u pitanju je opet jedan AV mix ali mnoogo drugaciji od bilo kog AV mix-a koje sam stavljao ovde, posto se ovde radi o 100% punk i hardcore materijalu i to onom starom dobrom iz godina kada sam je jeo pacja govna mesto dudinja i govno zvao BOBO!!!Ako hocete bas precizno, ovaj miks je sastavljen od uglavnom crust i anarho punk bendova iz Engleske poput Crass-a i Discharge-a i americkih prvobitnih hard core punk bendova tipa Minor Threat, SS Decontrol, ranih Bad Brains-a i mnogih drugih, znaci top notch material.Video koji prati ovaj miks, a zaista je miks u pitanju, ne pitajte kako vec odgledajte i odslusajte(ja tripujem da je ovo bukvalno revolucija u mixing-u a cucete i zasto) je takodje napravljen 100% posto od omotaca sa kojih su ove numere i to opet bas odlicno i sve ovo izgleda kao ludacki crtac od sat vremena.Ne znam sta da vam kazem, ovo je meni vrh, vrhova, toliko sam se odusevio da sam ga gledao i slusao dva puta zaredom i kao sto sam sinocni post posvetio svim onim VHS generacijama, ovaj vecerasnji posvecujem istim tim generacijama sa zadrskom da je ovo posveceno svima onima koji prepoznaju bar dvadeset omota iz ovog fantasticnog miksa.Ako ima takvih medju vama, siguran sam da ce im se ovo svideti koliko i meni a ovi ostali koji ne spadaju u ovu grupu mogu ovako brzinski da nauce na sta smo se mi toliko przili i zasto.Da ne davim vise, evo miksa ispod, uzivajte i bacite neki komentar da vidim koliko vam se svidja(mene inace to ne dotice toliko, ali za ovaj post bi mi znacilo).Unapred hvala, uzivajte i ako ste u prilici dajte mu malo i po stage diving-u sa ormana, frizidera ili sta ti ja znam.Jebes drzavu, jebes policiju i sve raspale sluge sistema, uzivajte pa se gledamo....
четвртак, 27. октобар 2011.
Satan East Crew
Vec sam u par navrata pisao koliko volim crack rocksteady zvuk i celu tu ekipu i naravno bendove koji su to smislili, prvenstveno Leftover Crack i Morning Glory.Leftoveri vise ne postoje, ali su iza sebe ostavili bukvalno legiju bendova koji su nastali pod uticajima njihovog mracnog vidjenja sveta i njihovih crossover zajebancija.Evo danas bih vam predstavio jedan simpatican bendic koji je nastao pod tim uticajima, ali je meni najvise zanimljiv posto dolaze iz Rusije,o cijoj ja muzickoj sceni nemam pojma, nekako mi te ruje nikad nisu bile preterano zanimljive.Medjutim, kada je u pitanju ovaj bend odnosno Insane Time, prica je skroz drugacija posto se radi o bendu koji mi se onako vec na prvo slusanje dopao i iskreno mene najvise podseca na nemacki Dancehall Satan, koji mi je ujedno omiljeni bend od svih ovih post-crack rocksteady bendova, tako da to ne moz da ne valja.Nazalost, nasao sam samo ovaj fantasticni EP sa cetiri pesme, koji nosi simpaticno ime Satan East Crew i evo njega OVDE!!! Uz ovaj EP dobijate i tekstove na ruskom kao i prevode na engleski, cisto da skontante o cem se tu radi, mada je prica standardna anti-globalisticka, pankerska, a drugo nismo ni ocekivali.Skinite album ako ljubite punk, folder ima jedva tries megabajta, tako da to nista nije strasno.Evo i jedne numere sa ovog EP-ja i to mu dodje to.Pozdrav!!!!
Пријавите се на:
Постови (Atom)

















